Često se kaže tko radi, taj i griješi, a isto vrijedi i za učenje stranih jezika jer svi koji pokušavaju koristiti strani jezik koji uče zasigurno će bar jednom napraviti pogrešku. Ipak, na greškama se najbolje uči, a čestih pogrešaka koje su zajedničke većini početnika ima zaista puno, stoga sam ih podijelila u nekoliko dijelova. Prvi dio s pet primjera možete pronaći ovdje, a u nastavku slijede novi primjeri i objašnjenja.
U svakom od sljedećih primjera nalazi se jedna pogreška, pokušajte ih pronaći i ispraviti.
💡 Hint: do pogrešaka najčešće dolazi zbog utjecaja engleskog jezika i doslovnog prijevoda
1) Quel est votre nombre de téléphone ?
2) Je suis faim.
3) Je vais visiter ma grand-mère demain.
4) Tu sais Jacques ?
5) C’est moi qui a raison.
Odgovori i objašnjenja
1) Quel est votre nombre de téléphone ?
Ako potražite prijevod na francuski jezik za riječ broj, vjerojatno ćete vidjeti tri mogućnosti: nombre, chiffre i numéro. Kad je riječ o telefonskom broju ili općenito nizu brojeva, tada koristimo numéro. Chiffre je znamenka, a znamenke čine nombre.
2) Je suis faim.
Za razliku od hrvatskog, francuski za izraze poput biti gladan, biti žedan, biti uplašen, biti pospan i slično ne koristi glagol biti, već imati: j’ai faim, j’ai soif, j’ai peur, j’ai sommeil…
3) Je vais visiter ma grand-mère demain.
Ovdje se skriva jedna od najčešćih pogrešaka, i to ne samo kod početnika. Iako je francuski glagol visiter skoro identičan engleskom to visit, postoji jedno pravilo koje otežava stvar. Naime, taj glagol koristimo samo kad posjećujemo grad ili mjesto (visiter Paris). Ako su u pitanju ljudi, umjesto visiter koristimo rendre visite à (quelqu’un).
4) Tu sais Jacques ?
Razlike između glagola savoir i connaître često objašnjavam čak i učenicima ili polaznicima tečaja na B1/B2 razini, mnogi s tim imaju problema unatoč tome što se radi o glagolima koji se često koriste u govoru i pismu. Razlika i iznimaka ima podosta, ali ako ste početnik, dovoljno je zapamtiti da ćete savoir najčešće koristiti u kombinaciji s glagolima (znati nešto napraviti), a connaître s imenicama i imenima.
5) C’est moi qui a raison.
Ovaj primjer također sadrži pogrešku koju ponekad naprave i napredni polaznici, a ni izvorni govornici nisu iznimka. Čim vidimo qui, čini nam se logično da nakon toga moramo staviti oblik glagola u 3. osobi jednine, zar ne? To nažalost nije tako, a najlakše je zapamtiti da se glagol slaže s onim što je ispred qui. U ovom slučaju, to je prva osoba jednine, a da je na primjer nous, onda bi rečenica glasila: C’est nous qui avons raison.
Ako biste htjeli učiti francuski jezik online (tečaj, instrukcije, jezično savjetovanje…), slobodno pošaljite upit putem obrasca ili na info@yvellejezici.com. Veselim se našim budućim jezičnim susretima! 😊