Pogreške su sasvim prirodna i normalna pojava kad je u pitanju učenje stranih jezika. U nastavku slijedi nekoliko rečenica s pogreškama koje najčešće prave oni koji tek počinju učiti francuski jezik. Iako zbog takvih pogrešaka na svu sreću neće doći do nesporazuma, pravi su trn u oku. Ako ih napravite, izvorni govornici će vas odmah ispraviti, a to baš i nije ugodno, zar ne?
Pokušajte sami pronaći pogreške i razmislite kako bi trebao glasiti ispravan oblik rečenice.

Jeste li uspjeli odgonetnuti gdje se nalaze pogreške? Najčešće se događaju zbog pokušaja doslovnog prevođenja s hrvatskog na francuski jezik. Ponekad nema velikih razlika, ali nikako se ne možete osloniti na taj pristup. Zašto? Pogledajmo prvu rečenicu.
Prijevod s hrvatskog na francuski jezik
Dobro sam ne možemo prevesti doslovno, tj. je suis bien. Bien je ispravan oblik, ali u francuskom jeziku u ovom tipu rečenice ne koristi se glagol biti kao u hrvatskom, već glagol aller. Tu nam može pomoći pitanje Ça va ? u kojem se također koristi glagol aller. Najčešći odgovor doslovna je kopija pitanja, samo u obliku izjavne rečenice (Ça va ? – Ça va.), ali ponekad ćete čuti i Oui, je vais bien, merci.
U četvrtoj rečenici također je prisutan problem doslovnog prevođenja. Ako želimo opisati kakvo je vrijeme, ne koristimo glagol être (biti), već faire.
Partitivni članovi i oznake količine u francuskom jeziku
U drugoj rečenici moramo se prisjetiti da uz oznaku količine stavljamo de/d’, a ne neodređeni član. Oznake količine, osim beaucoup, mogu biti na primjer un tas, un peu, trop… Uz takve oznake ne smijemo staviti ni partitivne članove du/de la/des.
Posvojni pridjevi u francuskom jeziku
U trećoj rečenici imamo posvojni pridjev ženskog roda jer iza slijedi imenica ženskog roda. Ipak, ako ta imenica počinje samoglasnikom, stavljamo pridjev u muški oblik (mon) kako bi se olakšao izgovor.
Prošlo vrijeme u francuskom jeziku (le passé composé)
Što mislite, što je problematično u zadnjoj rečenici? U pitanju je glagol kretnje, a takvi glagoli većinom zahtijevaju uporabu pomoćnog glagola être, a ne avoir. Čim se sjetimo toga, moramo pripaziti i na slaganje participa (allé). Ako je subjekt ženskog roda, dodajemo -e. Ako je u množini, dodajemo -s ili -es. Ako nije ni jedno ni drugo, situacija je idealna jer onda ne moramo ništa dodavati.
Evo i rješenja u grafičkom obliku:

Ako biste htjeli početi učiti ili usavršiti znanje francuskog jezika, slobodno pošaljite upit putem obrasca ili pošaljite e-mail na info@yvellejezici.com. Također možete poslati pitanja o francuskom jeziku, tražiti objašnjenje za nešto što ne razumijete, a tiče se vokabulara i gramatike. Odgovori na takva pitanja mogli bi biti korisni svima koji uče francuski jezik, stoga ću ih objaviti i na ovom blogu.